SRETENJSKI USTAV 1835. - GDE BI NAM BIO KRAJ?! "Srbija postala demokratskija zemlja od Francuske, Austrije i Rusije"
Građani Srbije 15. i 16. februara obeležavaju Dan državnosti, u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka, ali i na donošenje prvog Ustava Srbije, koji je u to vreme bio jedan od najmodernijih u Evropi.
Istoričari danas ocenjuju da je tim ustavom Srbija postala demokratskija zemlja od Francuske, Austrije i Rusije, i da je u tom periodu najviše ličila na Ameriku!
Proglas na livadi
Ovaj dokument usvojila je Velika narodna skupština, koja je zasedala u Kragujevcu od 14. do 16. februara 1835. godine po gregorijanskom kalendaru. Prema nekim podacima, Skupštinu je činilo oko 2.400 poslanika, dok drugi spominju brojke od 3.000-4.000 poslanika. U Kragujevcu se tada okupilo i desetak hiljada „zainteresovanih građana”. Skupština je održana u porti Stare crkve u Kragujevcu na Kneževoj livadi (danas prostor Miloševog venca u Kragujevcu). Nekoliko meseci pre donošenja prvog u istoriji Srbije, i jednog od najmodernijih tog vremena, Sretenjskog ustava, knez Miloš Obrenović zabranio je da seljaci sa zaprežnim kolima i blatom na točkovima ulaze u grad. Morali su u naselju Mala vaga blato da skinu, pa da uđu u grad.
Nekoliko dana posle donošenja prvog modernog ustava u Srba sedi Miloš i vidi seljaka s blatom na kolskim točkovima. Na Milošev zahtev dovedu seljaka, a čovek kaže: „Veliki knjaže, mene sada štiti Ustav”. „E, kad ga štiti Ustav, da mu se udari 20 batina po leđima, al’ da mu se otvori Ustav i da mu se stavi preko leđa da ga štiti”, naredio je Miloš.
Ova anegdota iz vremena prve vladavine kneza Miloša Obrenovića najbolje govori o njegovom odnosu prema pravnom aktu koji je 1835. usvojila Skupština Kneževine Srbije.
Kratko trajao
Pisac Ustava bio je Dimitrije Davidović, učeni Srbin iz Zemuna (tadašnja Austrija), izdavač prvih srpskih novina u Beču i knjažev sekretar. Ustav je, međutim, bio na snazi samo dve nedelje, tj. do početka marta, kada je privremeno, a 11. aprila 1835. godine konačno ukinut. Njegove odredbe nisu odgovarale ni Turskoj, ni Rusiji ni Austriji, ali ni samom knezu Milošu Obrenoviću, kome se nije dopadalo ograničavanje vlasti Ustavom i zakonima.
Uzroci donošenja Ustava od 1835. godine su pre svega izloženi u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Knez je uspeo da se, uz tursku podršku, uzdigne na rang „baš kneza” ili prvog kneza. Nakon Drugog srpskog ustanka glavni knežev takmac u vlasti je bila Narodna kancelarija, pretvorena 1826. godine u Beogradski sud. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do dizanja mnogobrojnih buna. Njihov cilj je bio ograničiti Miloševu vlast. Miletina buna (januar 1835) bila je neposredan povod za donošenje Ustava.
Ustav proglašava načelo podele vlasti na zakonodateljnu, zakonoizvršiteljnu i sudsku. No, ovo načelo nije dosledno sprovedeno. Centralni organi vlasti su: knez, Državni sovjet i Narodna skupština, dok „vlasti srpske” čine samo knez i savet.
Pisci Sretenjskog ustava
Dimitrije Davidović je bio glavni autor ustava i zaslužan je za njegovu pravnu strukturu i sadržaj
Jovan Avakumović je doprineo ustavnim principima i slobodama
Todor Petrović je pomogao u formulisanju preambule i ustavnih deklaracija
Momčilo Petrović